
Kako nastaje bolest zavisnosti od savremenih tehnologija i novih medija?
Dostupnost savremenih tehnologija i novih medija i nedostatak promivisanjа bolesti zavisnosti, čini nas osetljivijim i otvara put za neprimetnu pojavu potčinjenosti i poremećaja. Prepoznavanje ove savremene pošasti i postavljanje dijagnoze još više otežava društvena prihvaćenost hronične upotrebe tehnologija i medija, odsustvo medijske pismenosti i prekomerno neznanje.
Postoje neka osnovna načela koja nam mogu ukazati na to kako bolest nastaje. Ono što je primarno je svest da SVAKO može da se navuče (Smol, Vorgan 2008), bez obzira na pol, uzrast ili profesiju i da je reč o novoj vrsti bolesti zavisnosti koja kao i svaka bolest ima svoj uzrok, faktore rizika, tok, simptome, posledice, načine prevencije…
Faktori rizika
Na osnovu analize literature o bolestima zavisnosti i rezultata istraživanja u oblasti medija, izdvojeni su faktori koji potencijalno opredeljuju pojavu nastanka bolesti:
- ličnost pojedinca,
- porodica (vaspitanje i prenošenje obrazaca ponašanja),
- postojeći nivo medijske pismenosti i informisanosti,
- sredina (vršnjačke grupe, stepen vezanosti za školu, stavovi društva, zajednica, mediji i medijske poruke),
- modeli ponašanja koje usvajamo od svojih uzora (roditelja kao prvih primera, vršnjaka, popularnih ličnosti),
- stil i način života,
- količina vremena provedenog online, konzumiranja medijskih sadržaja i/ili upotrebe savremenih tehnologija,
- kombinacija pomenutih faktora (multifaktorski model).
Može se reći da su faktori rizika pretežno spoljašnji – enviromentalni. Međutim, u faktore rizika spada i ličnost konzumenta, potencijalnog zavisnika. Njegovo genetsko nasleđe ali i struktura identiteta i stepen razvijenosti određenih dimenzija identiteta. Istraživanje je pokazalo da su uticajima medija podložniji nesavesni, neambiciozni, nedisciplinovani konzumenti koji imaju loš odnos sa roditeljima i nizak nivo samopouzdanja (Bečelić, 2016). Zavisničke strukture su često ličnosti sa osećanjem manje vrednosti, povodljive, impulsivne, sa izraženom potrebom za prihvatanjem i odobravanjem od strane drugih, buntovne ličnosti i oni pojedinci koji ne mogu da sagledaju buduće konsekvence zavisnosti i zloupotrebe (Nikolić, 2007).
Neophodno je podsetiti da su potencijalni zavisnici SVI – i odrasli i mladi i deca. I za sve važi isto: ŠTO SMO IZLOŽENIJI FAKTORIMA RIZIKA, TO JE VEROVATNOĆA DA ĆE SE ZAVISNOT RAZVITI VEĆA (Nikolić, 2007).





