Prevencija sajber zavisnosti

O sajber zavisnosti se gotovo i ne govori pa možemo polemisati o razlozima takve apatije. Interes je nešto što mi prvo pada na pamet. Profit medijske industrije koja nastoji da osvoji što više novih korisnika svojim sajber uslugama, ponudama i sadržajima.

Takođe, korist društva koje ne želi odgovorne, samosvesne ljude, već poslušnu, prilagodljivu masu, opet, u cilju ostvarivanja što većeg profita manjine.

Najlakše je narodu “zamazati oči” zadovoljavanjem formalnosti. Osloniti se na prosvetu ili zdravstvo na primer kao stubove društva, a povodom sajber zavisnosti, potpuno je apsurdno. 

Šta preduzeti?

Iako je za mene, reč prevencija izlizana, a kao način predupređivanja različitih socioloških fenomena bezbroj puta zloupotrebljena, moram priznati da je Prevencija najefikasniji način sprečavanja pojave štetnog sajber uticaja i bolesti zavisnosti. Za takav, najbolji način je uvek potrebno vreme i velika količina truda i strpljenja.

Ono što bi Prevencija trebalo da uključi je paralelno realizaciju edukativnih i promotivnih aktivnosti i negovanje naučno-istraživačkog rada. U širem smislu to podrazumeva medijsko opismenjavanje ali i podizanje nivoa svesti o postojanju bolesti sajber zavisnosti, o njenim efektima, simptomima i posledicama.

Od velikog je značaja usmeriti se, u procesu Prevencije, na porodicu kao ciljnu grupu. Pre svega zbog toga što je porodica ključni faktor u procesu vaspitanja dece sa ciljem da im između ostalog usadi zdravo ponašanje i odgovorno korišćenje medija; zbog toga što porodica nema zamenu (Jul, 2020) i zbog toga što verujem i polažem nade da je porodica ta koja može promeniti odnos društva prema problemu. 

KORISNO I VAŽNO:

  • bez obzira kojoj starosnoj dobi pripadamo koristiti tehnologije tako da ne ugrozimo lične kvalitete i da ne dozvolimo da mediji upravljaju našim životima nego mi njima,
  • nastojati i/ili insistirati na otkrivanju sopstvenih sklonosti i novih interesovanja,
  • osmišljavati aktivnosti i izbegavati pasivni način zabave, baviti se fizičkom aktivnošću,
  • usmeriti se na umne aktivnosti poput sviranja muzičkog instrumenta, čitanja, igranja društvenih igara, slikanja, učenja stranog jezika, meditiranja,
  • balansirati između toga šta radimo, kako i koliko dugo onlajn,
  • komunicirati što više uživo i uvežbavati svoje socijalne veštine,
  • ukloniti aplikacije i igrice da budu što manje lako dostupne.

Cilj nije promovisati zabranu upotrebe medija i tehnologija. Suština je kontrolisati moć novih medija i savremenih tehnologija a ne dozvoliti da oni kontrolišu nas. Razgovorom, kroz međusobno poštovanje, razvijati ličnu odgovornost dece u korišćenju medija ali isto tako ne zaboraviti da je roditelj prvi primer detetu i model koji će dete oponašati. I ma koliko surovo zvučalo, apelovati na porodicu kao dominantni protektivni faktor koji će se boriti za dobrobit svog mikrosveta.

Podeli tekst na društvenim mrežama:

Kategorije

Skorašnji članci

Prostor rasta
Desanka

Šta vodi tvoj život?

Nekada sam mislila da odluke donosim ja. Danas sve češće proveravam da li ih donosi moj strah.   Strah se uči. I hrabrost se uči.

Detaljnije »
Prostor rasta
Desanka

“Samo se nemoj bojati”

Savet koji tiho odzvanja… Nije stigla da mi objasni.   Počneš da primećuješ neobičan osećaj. Pitaš se odakle dolazi. Koju poruku nosi? Trebalo mi je

Detaljnije »
Između redova društva
Desanka

Onaj pravi

Zelenooka crnka. Na prvi pogled – idealna.   Vodi računa o sebi. I o drugima. Sve što skuva i umesi je na njen ponos, a

Detaljnije »
Momenti tišine
Desanka

Ona je svet.

Toliko toga može da da – i deli. Prisutna je. Sluša. Prepoznaje. Oseti.   Traži uzajamnost. Spremna je da se menja – ako zna zašto.

Detaljnije »
Između redova društva
Desanka

Neka pričaju šta hoće

Reč papučar je muškog roda. Nije u redu. Reč raspuštenica je ženskog roda. Ni to nije u redu. Milo za drago…   Muškarac primećuje svoju

Detaljnije »